Holesterol i lipidogram: kako razumjeti LDL, HDL i trigliceride

Povišen holesterol obično ne daje nikakve tegobe. Prema NHS-u, može se otkriti samo analizom krvi, a sniženje holesterola može smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara. Jedna vrijednost ipak nije dijagnoza. Evropske smjernice masnoće u krvi tumače zajedno sa ukupnim kardiovaskularnim rizikom, koji procjenjuje ljekar. Sam nalaz nije hitno stanje, ali iznenadan bol ili pritisak u grudima koji ne prolazi i znaci moždanog udara jesu: tada se ne čeka zakazani pregled zbog holesterola, već se odmah zove hitna pomoć.

Šta mjeri lipidogram

Lipidogram je skup analiza masnoća u krvi. Najčešće sadrži ukupni holesterol, LDL holesterol, HDL holesterol i trigliceride, a neke laboratorije dodaju non-HDL holesterol ili apolipoprotein B (ApoB). NHS objašnjenje nalaza opisuje HDL kao „dobar“ holesterol, koji se povezuje sa manjom vjerovatnoćom srčanih bolesti i moždanog udara, a non-HDL kao razliku između ukupnog i HDL holesterola.

Evropsko kardiološko društvo (ESC) i Evropsko udruženje za aterosklerozu (EAS) u službenom setu slajdova sa preporukama iz 2019. navode LDL holesterol kao osnovnu analizu masnoća za otkrivanje, dijagnozu i praćenje liječenja. Ukupni i HDL holesterol koriste se i za izračunavanje ukupnog rizika, a trigliceridi su dio rutinske analize. Non-HDL holesterol i ApoB posebno pomažu u procjeni rizika kod osoba sa visokim trigliceridima, šećernom bolešću, gojaznošću ili veoma niskim LDL-om.

Referentni raspon laboratorije nije isto što i vaš lični cilj. NHS navodi da dobar ciljni nivo zavisi od dobi, bolesti koje osoba ima i rizika od kardiovaskularne bolesti.

Šta znače trigliceridi

Trigliceridi su druga vrsta masnoća u krvi. Prema ESC/EAS smjernicama iz 2019, za njih ne postoji poseban cilj, ali vrijednost ispod 1,7 mmol/L (150 mg/dL) ukazuje na niži rizik, dok viša vrijednost znači da treba potražiti i druge faktore rizika.

Na trigliceride snažno utiče način života. Kao mjere koje ih snižavaju smjernice navode manje alkohola, smanjenje prekomjerne tjelesne težine, manje ukupnih ugljenih hidrata i šećera, kao i više kretanja. Osobama sa povišenim trigliceridima savjetuje se da ne piju alkohol i da izbjegavaju zaslađene napitke.

Dopuna smjernica iz 2025. pominje rizik od upale gušterače (pankreatitisa) kod teške hipertrigliceridemije zbog rijetkog nasljednog poremećaja, familijarnog hilomikronemijskog sindroma. Vrlo visoke trigliceride zato pokažite ljekaru što prije, a ne tek na sljedećoj redovnoj kontroli.

Zašto cilj zavisi od ukupnog rizika

Često pitanje glasi: „Koliki LDL treba da imam?“ Odgovor nije isti za svakoga. ESC/EAS smjernice osobe svrstavaju u kategorije niskog, umjerenog, visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika, a za svaku kategoriju predviđaju drugačiji cilj LDL-a: što je rizik veći, cilj je niži. Isti nalaz kod jedne osobe može biti prihvatljiv, a kod druge razlog za aktivnije mjere.

Neke osobe imaju visok ili vrlo visok rizik i bez računanja skora. Prema smjernicama iz 2019, to su osobe sa dokazanom aterosklerotskom bolešću, na primjer ranijim srčanim ili moždanim udarom, zatim većina osoba sa šećernom bolešću, kao i osobe sa hroničnom bolešću bubrega ili porodičnom hiperholesterolemijom. Skorovi rizika za opštu populaciju ne preporučuju se kod osoba sa šećernom bolešću ili porodičnom hiperholesterolemijom.

ESC/EAS smjernice za dislipidemije dopunjene su 2025. godine. Prema pregledu novih preporuka, kod ostalih odraslih desetogodišnji rizik smrtnih i nesmrtnih kardiovaskularnih događaja procjenjuje se skorom SCORE2 do 70. godine, a skorom SCORE2-OP od 70. godine. Rad o SCORE2 modelu objašnjava da procjena uključuje pol, dob, pušenje, sistolni krvni pritisak te ukupni i HDL holesterol. Evropa je podijeljena u četiri regiona rizika prema smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u pojedinim zemljama, pa isti brojevi mogu dati različitu procjenu u različitim zemljama.

Kod osoba sa umjerenim rizikom ili blizu granice za odluku o liječenju, dopuna iz 2025. savjetuje da se uzmu u obzir i takozvani modifikatori rizika, a ponekad i snimanje koje pokazuje naslage u koronarnim arterijama. Smjernice iz 2019. među takvim okolnostima navode ranu kardiovaskularnu bolest u porodici, gojaznost, fizičku neaktivnost, psihosocijalni stres i neke hronične bolesti.

Zato ovaj tekst ne navodi vašu ciljnu vrijednost LDL-a niti preporučuje lijek: o tome se odlučuje zajedno sa ljekarom, tek nakon procjene ukupnog rizika.

Lipoprotein(a) i porodična hiperholesterolemija

Lipoprotein(a), na nalazu Lp(a), poseban je pokazatelj. Smjernice iz 2019. predlažu da se njegovo mjerenje razmotri bar jednom u životu svake odrasle osobe, kako bi se prepoznali ljudi sa veoma visokim nasljednim vrijednostima. Prema dopuni iz 2025, vrijednost iznad 50 mg/dL (oko 105 nmol/L) treba smatrati faktorom koji povećava kardiovaskularni rizik, a što je vrijednost viša, rizik je veći. Laboratorije koriste različite jedinice, pa nalaze poredite samo uz istu jedinicu.

Visok holesterol može biti i nasljedan. ESC/EAS smjernice iz 2019. preporučuju da se na porodičnu (familijarnu) hiperholesterolemiju pomisli:

• kod muškarca mlađeg od 55 ili žene mlađe od 60 godina sa koronarnom bolešću;
• kada su srodnici rano imali kardiovaskularni događaj;
• kada srodnici imaju ksantome tetiva, odnosno zadebljanja tetiva zbog naslaga holesterola;
• kod izrazito visokog LDL-a, kod odraslih iznad 5 mmol/L (190 mg/dL);
• kod prvih srodnika osobe kojoj je dijagnoza već postavljena.

Dijagnoza se postavlja prema kliničkim kriterijumima i, kada je dostupno, potvrđuje genetskom analizom. Nakon postavljene dijagnoze preporučuje se provjera članova porodice, a testiranje djece od pete godine, ili ranije ako se sumnja na teški, homozigotni oblik.

Kako se pripremiti za analizu i čitati ponovljeni nalaz

ESC/EAS smjernice iz 2019. predlažu procjenu faktora rizika, uključujući lipidogram, kod muškaraca starijih od 40 i žena starijih od 50 godina ili nakon menopauze. NHS savjet o testiranju dodaje da analizu treba tražiti i ako je nikada nijeste radili, a imate prekomjernu težinu ili u porodici postoje visok holesterol ili srčane bolesti.

Krv se obično uzima iz vene na ruci. Prema NHS-u, većini ljudi post nije potreban, ali vas mogu zamoliti da ne jedete i do 12 sati prije analize. Pridržavajte se uputstva laboratorije u kojoj radite analizu.

NHS navodi i da vrijednosti mogu biti niže ili više poslije bolesti, uz neke lijekove ili nakon nedavnog porođaja. Neočekivan nalaz zato ponekad treba tumačiti uz te okolnosti ili ponoviti, o čemu odlučuje ljekar.

Na pregled ponesite ranije nalaze sa datumima, referentnim rasponima i jedinicama (mmol/L ili mg/dL), spisak lijekova i dodataka ishrani i podatke o srčanim i moždanim udarima u porodici.

Šta možete promijeniti bez čekanja

Prema NHS-u, snižavanje holesterola može uključiti promjenu ishrane, a ponekad i lijekove. O lijekovima odlučuje ljekar prema ukupnom riziku, dok savjeti o načinu života važe u svakoj kategoriji rizika.

Među mjerama koje snižavaju ukupni i LDL holesterol, ESC/EAS smjernice iz 2019. ističu izbjegavanje trans masti, manje zasićenih masti, više vlakana u ishrani i smanjenje prekomjerne težine, a više kretanja takođe pomaže. Preporučuju se voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, integralne žitarice i riba. Masno i prerađeno meso, slatkiše, pavlaku, maslac i punomasni sir treba zamijeniti tim namirnicama i maslinovim ili drugim netropskim biljnim uljima.

Smjernice savjetuju i bar 30 minuta fizičke aktivnosti svakog dana, manje soli i izbjegavanje duvana u svakom obliku. Dopuna iz 2025. ne preporučuje dodatke ishrani i vitamine bez dokazane bezbjednosti i značajnog sniženja LDL-a kao način smanjenja kardiovaskularnog rizika. Ne mijenjajte i ne prekidajte propisanu terapiju na svoju ruku.

Kada ne čekati zakazani pregled

Hitni su simptomi koji mogu značiti srčani ili moždani udar, a ne sam nalaz holesterola. Stranice NHS-a o bolu u grudima i simptomima moždanog udara savjetuju hitan poziv bez čekanja, a kod moždanog udara i onda kada znaci prođu.

U Crnoj Gori broj hitne medicinske pomoći je 124, a jedinstveni broj za hitne slučajeve 112. NHS savjetuje da osoba sa znacima moždanog udara ne vozi sama do bolnice.

Prema NHS-u, bol u grudima koji dolazi i prolazi, ili je brzo prošao, a vi ste i dalje zabrinuti, treba pokazati ljekaru. Javite se izabranom doktoru i ne čekajte kontrolu zbog holesterola.

Kada kod kardiologa ili interniste

Za tumačenje nalaza bez hitnih simptoma prvi korak može biti izabrani doktor: on može procijeniti nalaz i uputiti vas dalje, a specijalista odlučuje o specijalističkim pretragama. Važno je da ljekar zna za sumnju na porodičnu hiperholesterolemiju, izrazito visok LDL ili Lp(a), vrlo visoke trigliceride, ranu kardiovaskularnu bolest u porodici, raniji srčani ili moždani udar, šećernu bolest ili bolest bubrega, jer te okolnosti mijenjaju procjenu rizika.

Za procjenu kardiovaskularnog rizika, sumnju na nasljedni poremećaj masnoća ili postojeću bolest srca možete pronaći doktora kroz kardiologiju. Kada se lipidogram tumači zajedno sa šećernom bolešću, bolešću bubrega ili drugim hroničnim stanjima, može pomoći i interna medicina.

Ako nijeste sigurni kome prvo da se obratite, pročitajte praktični vodič za izbor doktora. Kod znakova upozorenja izbor termina ne treba da odloži hitnu pomoć.

Ovaj tekst služi opštem informisanju i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu niti individualni plan liječenja.