Lupanje i preskakanje srca: kada su potrebni EKG i holter
Saznajte kada je lupanje ili preskakanje srca razlog za hitnu pomoć, kada za pregled i šta EKG, holter i zapis sa pametnog sata mogu pokazati.
NajboljiDoktor.me timUredništvoLupanje srca, ubrzan rad srca ili osjećaj da je srce „preskočilo“ otkucaj zovu se palpitacije. To su trenuci kada otkucaje osjetite jasnije nego inače, u grudima, vratu ili grlu. NHS navodi da su palpitacije česte i da obično nijesu znak ozbiljnog problema, ali da treba potražiti pomoć kada se ponavljaju ili kada ih prate drugi simptomi. Sam osjećaj ne otkriva o kojem se ritmu radi. To može pokazati EKG zapis, posebno kada je snimljen baš dok tegoba traje.
Kako se lupanje i preskakanje srca mogu osjetiti
Ljudi palpitacije opisuju na različite načine. Srce može ubrzano kucati, lupati jače nego inače, treperiti ili raditi nepravilno, sa preskočenim ili dodatnim otkucajima. NHS te dodatne otkucaje naziva ektopičnim otkucajima, a u svakodnevnom govoru često se zovu ekstrasistole. Tegoba može trajati nekoliko sekundi, nekoliko minuta ili duže.
Kada dodatni otkucaji potiču iz srčanih komora, ESC smjernice za ventrikularne aritmije ih nazivaju prijevremenim ventrikularnim kompleksima. Ako pregled ne pokaže bolest građe srca, na primjer srčanog mišića ili zalistaka, smjernice takve otkucaje nazivaju idiopatskim. To se utvrđuje pregledom, a ne po osjećaju kod kuće.
Kada lupanje srca traži hitnu pomoć
Znaci zbog kojih NHS savjetuje hitnu pomoć sažeti su u okviru ispod.
Upozorenje
Ako lupanje srca traje i ne prolazi, ili ga prate bol u grudima, nedostatak vazduha, osjećaj nesvjestice ili gubitak svijesti, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć. Nemojte sami voziti do hitne službe. Ako su takve tegobe već prošle, javite se izabranom doktoru istog dana, a ako to nije moguće, hitnoj službi.
U Crnoj Gori broj hitne medicinske pomoći je 124, a jedinstveni broj za hitne slučajeve je 112. NHS savjetuje da vas neko odveze ili da pozovete hitnu pomoć i da ponesete lijekove koje koristite.
Kada se takva epizoda smiri, NHS savjetuje hitan termin kod ljekara opšte prakse ili hitan savjet telefonom. Kod nas se javite izabranom doktoru istog dana, a ako to nije moguće, hitnoj službi. Ako se lupanje ponovo javi i ne prolazi, ili ga prate bol u grudima, nedostatak vazduha ili nesvjestica, ponovo pozovite hitnu pomoć. Čekanje na holter ili kontrolu ne treba da odloži taj poziv.
Česti pokretači i druga moguća objašnjenja
NHS kao česte uzroke navodi naporno vježbanje, nedostatak sna, stres i anksioznost, neke lijekove, alkohol, kofein, nikotin i droge. Palpitacije mogu pratiti menopauzu, a kod nekih žena javljaju se u trudnoći. I tada važe isti znaci za hitnu pomoć i pregled, a ljekaru recite da ste trudni. Ako koristite lijek, pogledajte uputstvo koje ide uz njega, a o promjeni propisane terapije odlučite zajedno sa ljekarom.
Palpitacije mogu imati i medicinski uzrok, kao što su anemija zbog nedostatka gvožđa, pojačan rad štitne žlijezde, poremećaj srčanog ritma (aritmija) ili druga bolest srca, na primjer bolest srčanih zalistaka. Zato ljekar, kada sumnja na neki od tih uzroka, pored EKG-a može tražiti i druge analize.
Prema NHS-u, izbjegavanje pokretača kao što su stres, pušenje, kofein i alkohol može pomoći kada palpitacije nijesu posljedica bolesti. Zato poznat pokretač nije razlog da preskočite pregled kada se tegobe ponavljaju ili traju duže, niti da odložite hitnu pomoć kod znakova iz okvira upozorenja.
Kada zakazati pregled kod izabranog doktora
NHS savjetuje pregled kod ljekara ako ste imali palpitacije i osjećate se dobro, ali:
- se vraćaju ili se javljaju sve češće
- traju duže od nekoliko minuta
- imate bolest srca
- neko u vašoj porodici ima srčane probleme
ESC smjernice za ventrikularne aritmije naglašavaju da razgovor sa ljekarom treba da obuhvati znakove upozorenja, kao što su gubitak svijesti koji može biti posljedica poremećaja ritma i prerana ili iznenadna srčana smrt u porodici. Ako je neko od srodnika iznenada umro u mlađim godinama, recite to ljekaru čak i ako vam se čini nevažnim.
Recite ljekaru i ako se lupanje ili preskakanje javlja ili pojačava tokom fizičkog napora. ESC smjernice navode da poremećaji ritma koji se pojačavaju pri naporu mogu ukazivati na bolest srca.
Izabrani doktor može procijeniti tegobe i po potrebi vas uputiti dalje, a o specijalističkim pretragama odlučuje specijalista. NHS navodi da je nekada potrebno upućivanje kardiologu radi pretraga i liječenja.
Šta pokazuje EKG
EKG (elektrokardiogram) bilježi električne signale srca preko malih elektroda zalijepljenih na kožu. NHS ga navodi kao pregled koji pomaže da se otkrije mogući uzrok palpitacija. ESC smjernice za atrijalnu fibrilaciju podsjećaju da standardni EKG sa 12 odvoda bilježi oko 10 sekundi rada srca.
Zbog toga EKG snimljen kada tegoba nema može biti uredan iako se poremećaj ritma povremeno javlja. ESC smjernice za ventrikularne aritmije navode da je zapis aritmije u trenutku simptoma ključan, ali da ga je teško dobiti kada se epizode javljaju rijetko. Ni tada EKG nije uzaludan, jer je važan alat za otkrivanje osnovne bolesti srca.
Kod novootkrivenih čestih ventrikularnih ekstrasistola ESC kao prvi korak preporučuje osnovni EKG, snimanje same aritmije na EKG-u kad god je moguće i ultrazvuk srca (ehokardiografiju), koji pokazuje građu i rad srca. Ako ti nalazi ne daju jasan odgovor ili postoji sumnja na bolest građe srca, ljekar može predložiti magnetnu rezonancu srca.
Holter, snimač događaja i duži zapisi ritma
Holter je mali uređaj koji nosite na tijelu i koji neprekidno bilježi EKG, obično 24 do 48 sati, a nekada i duže. ESC smjernice navode da vrsta uređaja i trajanje snimanja treba da odgovaraju učestalosti tegoba, a holter je pogodan kada se javljaju svakodnevno.
Za rjeđe epizode prednost ima povremeno snimanje tokom dužeg perioda, uređajem koji sami uključite kada osjetite tegobu (snimač događaja), a ESC tu pominje i mobilne uređaje i pametne telefone koji snimaju EKG. Kod mogućih opasnih simptoma, kao što je neobjašnjen gubitak svijesti, može se koristiti mali snimač ritma koji se ugrađuje pod kožu.
Kod ekstrasistola holter služi i da se izmjeri koliko ih ima za 24 sata. Taj podatak, uz ultrazvuk srca, pomaže ljekaru da procijeni da li je potrebno praćenje rada srca. Ako uz uređaj dobijete dnevnik, zapišite kada ste osjetili tegobu i šta ste tada radili, kako bi se osjećaj povezao sa zapisom ritma u istom trenutku.
Šta znače ekstrasistole na nalazu
Nalaz ekstrasistola na holteru tumači ljekar zajedno sa EKG-om, ultrazvukom srca i vašim tegobama. Prema ESC smjernicama za ventrikularne aritmije, ako ti pregledi nijesu pokazali bolest srca, česte ventrikularne ekstrasistole samo kod manjine osoba vremenom dovedu do slabijeg rada srčane komore. Rizik je veći kada ih ima mnogo, pa ljekar tada planira redovne kontrole rada srca. Smjernice navode i da se broj ekstrasistola vremenom često sam smanjuje, posebno kod djece.
Iste smjernice liječenje ventrikularnih ekstrasistola razmatraju kada izazivaju simptome ili kada se rad srca pogoršava. Kod osoba bez simptoma i sa očuvanom funkcijom srca, prema smjernicama, nema podataka da liječenje ritma donosi korist. Kakav pristup odgovara vama, odlučuje ljekar. Ako se kasnije pojave nove tegobe ili se stanje promijeni, javite se ljekaru radi ponovne procjene.
Atrijalna fibrilacija i obavještenje sa pametnog sata
Atrijalna fibrilacija je poremećaj ritma koji se na EKG-u vidi kao nepravilan rad srca. Prema ESC smjernicama, njeni simptomi mogu biti lupanje srca, nedostatak vazduha, umor, bol u grudima, vrtoglavica ili gubitak svijesti, ali epizode mogu proći i bez simptoma. Rizik od moždanog udara ne zavisi od toga da li fibrilacija daje simptome. Atrijalna fibrilacija povezana je sa srčanom slabošću i moždanim udarom, pa je važno da dijagnoza bude pouzdana.
Za dijagnozu je potreban EKG, bilo standardni sa 12 odvoda ili uređaj sa jednim ili više odvoda. Većina pametnih satova i narukvica ritam procjenjuje optičkim senzorom pulsa (fotopletizmografija), a takav zapis bez EKG-a nije dovoljan za dijagnozu. Obavještenje sata o nepravilnom ritmu zato je nagovještaj, a ne dijagnoza. Ako sat bez EKG funkcije prijavi nepravilan ritam, recite to izabranom doktoru. Prema ESC-u, takvu sumnju treba potvrditi EKG zapisom koji pregleda ljekar.
Ako vaš sat ili telefon može snimiti EKG, sačuvajte zapis sa datumom i vremenom i pokažite ga ljekaru. ESC preporučuje da i takav EKG zapis, sa jednim ili više odvoda, pregleda ljekar radi konačne dijagnoze. Kao i drugi alati za otkrivanje, sat može dati lažnu uzbunu ili propustiti poremećaj, pa uredan rezultat ne zamjenjuje pregled kada imate tegobe. Kod znakova iz okvira upozorenja ne čekajte novo mjerenje, već pozovite 124.
Kako se pripremiti za pregled
Prije pregleda zapišite:
- kada su tegobe počele, koliko se često javljaju i koliko traju
- kakav je osjećaj: ubrzan, nepravilan, jak ili treperav rad srca
- šta je prethodilo epizodi: napor, kafa, alkohol, nikotin, malo sna ili stres
- da li je bilo bola u grudima, nedostatka vazduha, nesvjestice ili gubitka svijesti
- bolesti srca, štitne žlijezde ili anemiju, kao i trudnoću ili menopauzu
- srčane bolesti i iznenadne smrti u mlađim godinama u porodici
Ponesite spisak svih lijekova i preparata, ranije EKG i holter nalaze i sačuvane EKG zapise sa sata ili telefona.
Za procjenu lupanja srca, ekstrasistola ili nalaza holtera možete pronaći doktora kroz kardiologiju. Ako nijeste sigurni kome prvo da se obratite, pročitajte praktični vodič za izbor doktora. Kod znakova upozorenja izbor termina ne treba da odloži poziv hitnoj pomoći.
Ovaj tekst služi opštem informisanju i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu niti individualni plan liječenja.
