Zujanje u ušima i nagli gubitak sluha: kada je pregled hitan
Saznajte kada nagli gubitak sluha traži pregled u roku od 24 sata, kada zujanje u uhu treba provjeriti i zašto začepljeno uho ne treba pripisati vosku bez pregleda.
Zujanje u uhu je često i obično nije znak druge bolesti. Drugačije je kada sluh u jednom ili oba uha naglo oslabi. Tada je vrijeme važno: NICE preporuke za gubitak sluha kod odraslih određuju koliko brzo osobu treba da pregleda specijalista. Ovaj tekst objašnjava te rokove i znake koji traže hitnu pomoć. Rokovi iz tih preporuka odnose se na odrasle. Ako djetetu naglo oslabi sluh, odmah se javite izabranom pedijatru, koji procjenjuje hitnost; znaci za hitnu pomoć navedeni niže važe i za djecu.
Šta je tinitus, a šta nagli gubitak sluha
Tinitus je, prema NICE smjernici, doživljaj zvuka u ušima ili glavi koji ne dolazi iz spoljašnje sredine. NICE preporuke za tinitus navode da je tinitus čest, da može proći sam od sebe i da često prati slabiji sluh, ali obično nije povezan sa drugom tjelesnom bolešću. Najčešće ga čuje samo osoba koja ga ima. Rjeđi, takozvani objektivni tinitus nastaje u uhu i može ga otkriti i ljekar pri pregledu.
Nagli gubitak sluha je drugačiji problem. NICE ga opisuje kao gubitak sluha koji se razvio u toku tri dana ili kraće. Informacije za pacijente Američke akademije za otorinolaringologiju navode da je obično zahvaćeno jedno uho i da se uz gubitak može javiti zujanje, vrtoglavica, pritisak u uhu ili osjećaj da uho treba da se otpuši. Zato je kod svakog novog zujanja korisno zapitati se: čujem li slabije nego prije i od kada?
Zašto „začepljeno uho“ ne treba pripisati vosku bez pregleda
Pritisak ili začepljenost mogu navesti na pomisao da je u pitanju vosak ili voda u uhu. Ipak, prema istim informacijama za pacijente, takav osjećaj može pratiti i nagli senzorineuralni gubitak sluha. Smjernica iste akademije o naglom gubitku sluha traži da ljekar već pri prvom javljanju razlikuje provodni gubitak, kod kojeg zvuk slabije prolazi kroz spoljašnje ili srednje uho, od senzorineuralnog gubitka, čiji je uzrok u unutrašnjem uhu ili slušnom nervu.
NICE preporučuje da se kod prvog javljanja zbog slabijeg sluha najprije isključe zapušenje voskom i akutne infekcije, poput upale spoljašnjeg ušnog kanala. Rokovi za hitan pregled, opisani u nastavku, odnose se na gubitak sluha koji se ne objašnjava uzrokom u spoljašnjem ili srednjem uhu. To ne može procijeniti osoba sama: potrebno je da zdravstveni radnik pregleda uho.
Ne pokušavajte da uho sami čistite ili „otpušite“ predmetima. NICE savjetuje da se vosak ne uklanja i uši ne čiste ubacivanjem sitnih predmeta, poput štapića za uši, u ušni kanal, jer to može oštetiti kanal i bubnu opnu i potisnuti vosak dublje.
Nagli gubitak u posljednjih 30 dana: pregled u roku od 24 sata
Prema NICE preporukama, ovaj rok važi kada je sluh u jednom ili oba uha oslabio naglo, u toku tri dana ili kraće, i to u posljednjih 30 dana, a uzrok nije u spoljašnjem ili srednjem uhu. Tada osobu treba odmah uputiti, kako bi je u roku od 24 sata pregledala služba za uho, grlo i nos ili hitna služba. Ne odlažite pregled čekajući da se sluh sam vrati.
U isti rok NICE svrstava i gubitak sluha kod osobe sa oslabljenim imunitetom koja ima bol u uhu i iscjedak koji ne prolaze ni 72 sata nakon početka liječenja.
Gubitak sluha na jednoj strani uz promijenjen osjet, na primjer utrnulost, ili spuštenu stranu lica na istoj strani NICE svrstava među stanja za koja osobu treba odmah uputiti, a kod sumnje na moždani udar upućuje na hitno zbrinjavanje moždanog udara. Isto važi za naglu slabost lica uz zujanje. Zato kod nagle slabosti, utrnulosti ili spuštenosti jedne strane lica ne čekajte termin, nego odmah pozovite hitnu pomoć.
Zašto je brzina važna? Smjernica Američke akademije navodi da pravovremeno prepoznavanje i zbrinjavanje naglog senzorineuralnog gubitka sluha može poboljšati oporavak sluha i kvalitet života. Ona traži da se sluh izmjeri audiometrijom što prije, jer se vrijeme računa od pojave tegoba, i za procjenu i za liječenje, ako ga ljekar predloži.
Kada zujanje ili gubitak sluha traže hitnu pomoć
NICE preporučuje da se osoba odmah uputi, tako da je specijalistička služba vidi u roku od nekoliko sati, kada je tinitus praćen naglom pojavom ozbiljnih neuroloških simptoma, kao što je slabost lica, akutnom vrtoglavicom koja se ne smiruje ili sumnjom na moždani udar.
Ako se uz zujanje javljaju misli o samoubistvu, to je hitno stanje i nijeste sami s tim. NICE preporučuje da takvu osobu odmah procijene stručnjaci za mentalno zdravlje. Ne ostajte sami sa takvim mislima: recite nekome kome vjerujete i odmah potražite hitnu pomoć.
Upozorenje
Nagli gubitak sluha u toku tri dana ili kraće, nastao u posljednjih 30 dana, traži pregled u roku od 24 sata, bez čekanja da prođe sam. Nagla slabost, utrnulost ili spuštenost jedne strane lica, nagla vrtoglavica koja se ne smiruje, drugi znaci moždanog udara ili misli o samoubistvu traže hitnu pomoć odmah.
U ovim hitnim situacijama, uključujući misli o samoubistvu, pozovite hitnu medicinsku pomoć na broj 124 ili jedinstveni broj za hitne slučajeve 112. Kod naglog gubitka sluha bez tih znakova javite se odmah izabranom doktoru ili hitnoj službi, jer NICE za takav gubitak preporučuje pregled u roku od 24 sata.
Stariji nagli gubitak ili brzo pogoršanje: pregled u roku od dvije sedmice
Ako je sluh naglo oslabio prije više od 30 dana, NICE preporučuje ubrzano upućivanje, tako da osobu služba za uho, grlo i nos pregleda u roku od dvije sedmice. Isti rok važi kada se sluh brzo pogoršavao tokom 4 do 90 dana. I ovdje važi uslov da gubitak nije objašnjen uzrokom u spoljašnjem ili srednjem uhu, što se utvrđuje pregledom.
NICE navodi i situacije u kojima ljekar razmatra upućivanje na dalje ispitivanje, bez posebnog roka:
- gubitak sluha na jednom uhu ili nejednak sluh između ušiju, kada je to glavna tegoba;
- sluh koji varira, a to nije vezano za infekciju gornjih disajnih puteva;
- izražena preosjetljivost na svakodnevne zvukove koja remeti svakodnevicu;
- uporan tinitus koji je jednostran, pulsirajući, značajno se promijenio ili izaziva patnju;
- vrtoglavica koja se nije potpuno povukla ili se vraća;
- gubitak sluha koji nije vezan za starenje.
Zujanje u uhu: kada je potrebna dalja procjena
NICE preporučuje da se osobi sa tinitusom ponudi procjena sluha; tinitus i slabiji sluh često idu zajedno. Zdravstveni radnik treba da objasni šta tinitus može pogoršati, na primjer stres ili glasna buka, i kako zaštititi sluh. Različiti pristupi mnogim ljudima pomažu da dobro žive sa tinitusom.
Upućivanje na dalju procjenu NICE preporučuje kada zujanje smeta i poslije podrške na prvom pregledu, kod upornog objektivnog tinitusa i kada je tinitus praćen gubitkom sluha na jednoj strani ili nejednakim sluhom koji nije nastao naglo. Upućivanje treba razmotriti i kod upornog pulsirajućeg tinitusa i kod upornog tinitusa samo u jednom uhu. Ako ovi znaci nijesu nastali naglo i nema drugih znakova upozorenja, hitna služba nije potrebna, ali ih treba pomenuti ljekaru i dogovoriti pregled. Ako je sluh naglo oslabio, važi rok od 24 sata.
Ako tinitus i nakon prvog razgovora sa zdravstvenim radnikom izaziva patnju koja vas sprječava da obavljate uobičajene dnevne aktivnosti, NICE preporučuje procjenu u roku od dvije sedmice.
Ne traži svako zujanje snimanje glave. NICE ne preporučuje snimanje kod obostranog, simetričnog tinitusa koji ne pulsira i nije praćen drugim znacima. Kod pulsirajućeg tinitusa preporučuje snimanje, a njegovu vrstu određuje specijalista.
Šta zabilježiti prije pregleda i šta se ispituje
Zapišite kada su tegobe počele, da li je zahvaćeno jedno ili oba uha, da li je sluh oslabio naglo ili postepeno i da li se slično već dešavalo. Navedite vrtoglavicu, pritisak, bol ili iscjedak iz uha, slabost lica, izlaganje buci i ranije nalaze sluha. Kod zujanja opišite da li zvuk pulsira i da li prati otkucaje srca i kako utiče na san, raspoloženje, posao i porodicu.
Procjena sluha prema NICE uključuje razgovor o tegobama i potrebama, pregled ušnog kanala i bubne opne, tonalnu audiometriju i, kada je potrebno, timpanometriju. Smjernica Američke akademije ne preporučuje rutinsko snimanje glave skenerom (CT) niti rutinske laboratorijske analize u početnoj procjeni naglog senzorineuralnog gubitka sluha. Rijetko je uzrok naglog gubitka sluha dobroćudni tumor na nervu koji povezuje uho sa mozgom, pa specijalista može tražiti magnetnu rezonancu ili poseban test slušnog puta. Koji su testovi potrebni u vašem slučaju, odlučuje specijalista.
Nagli gubitak sluha može izazvati strah, brigu ili potištenost, a razgovor sa savjetnikom može pomoći. Ako se sluh ne oporavi u potpunosti ili zujanje ostane, sa specijalistom razgovarajte o rehabilitaciji sluha i drugim oblicima podrške.
Kome se obratiti kada stanje nije hitno
Izabrani doktor može procijeniti tegobe, pregledati uho i uputiti vas dalje, a specijalista odlučuje o daljim ispitivanjima. Za procjenu sluha, upornog zujanja ili jednostranih tegoba možete pronaći doktora kroz otorinolaringologiju.
Ako nijeste sigurni kome prvo da se obratite, pročitajte praktični vodič za izbor doktora. Kod naglog gubitka sluha ili znakova upozorenja izbor rutinskog termina ne smije da odloži hitnu procjenu.
Ovaj tekst služi opštem informisanju i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu niti individualni plan liječenja.



